O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu
On figurative language in elementary school history textbooks
Апстракт
Osnovni ciljevi ovoga rada jesu izdvajanje i predstavljanje dominantnih formi figurativnog
jezika koje se javljaju u udžbenicima istorije za osnovnu školu, potom njihova tipologizacija, i,
na kraju, analiza njihove varijabilnosti. Izdvojena su dva dominantna tipa figurativnog jezika u
analiziranim udžbenicima – gramatička metafora i metonimijski prenosi. U analizi gramatičke
metafore primenjen je tranzitivni metod sistemske funkcionalne lingvsitike, dok su obrasci
metonimijskih prenosa izdvojeni na osnovu izvornih entiteta koji su u analiziranim udžbenicima
iskazani etnonimima, antroponimima i toponimima, kao i jedinicama opšteg leksikona koje
označavaju lokaciju, državne institucije, društvene funkcije i titule. Ustanovljeno je da
gramatički metaforične reprezentacije značenja formiraju postvaren diskurs, u kome događaji
postaju stvari, a učesnici u događaju najčešće bivaju svedeni na okolnosti. Analiza varijabilnosti
tipova figurativnog jezika pokazuje da je upotreba određe...nog tipa figure tematski zavisna, a ne,
ili bar ne isključivo, osobina žanra, kao i da što smo na vremenskoj osi bliže našoj poziciji, to se
sve manje ukazuje na odgovornost pojedinačnih aktera. Budući da je figurativni jezik i
diskurzivno sredstvo kojim se kod adresata postiže željena reprezentacija određenog referenta
ili događaja, rad pokreće i pitanje o tome kakva se slika sveta kod učenika formira
reprezentovanjem istorijskih događaja i procesa na način na koji se to u analiziranim
udžbenicima čini.
The main goal of the research presented in this paper is to identify and present the
dominant forms of figurative language that appear in elementary school history textbooks. Also,
the typology of identified forms of figurative language is carried out, as well as an analysis of
the variability of their forms.
Two dominant types of figurative language are distinguished in the analyzed textbooks –
grammatical metaphor and metonymic transfer. The transitive method of Systemic Functional
Linguistics is applied in the analysis of the grammatical metaphor. The patterns of metonymic
transfer are excerpted based on their source entities which include: toponyms, ethnonyms and
anthroponyms, so as general lexis which refers to location, place, institution, and social class or
title.
The findings are that grammatically metaphorical representations of meanings form a
“thingy“ discourse, in which events become things, and participants and actors in processes are
usually reduced to circum...stances. Additionally, established patterns of metonymic transfer tend
to hide human participants and actors. Also, as the examples presented in the paper show, more
than one figure is usually present in a single clause. The analysis of the variability of the
figurative language types shows that the use of a certain type of figure depends on theme, not
exclusively on the genre.
The research concludes that identified figurative language in analyzed textbooks supports
an idea of (historical) determinism and representation of a world in which there are no real
actors of (social) historical events and processes. Simultaneously, events and processes are
represented as things or states, which develops a picture of reality with a determined state of
affairs. This forms a gap between students and the reality represented in textbooks, while
disabling empathy and the ability to form active relations to the events from our past.
Кључне речи:
jezik udžbenika / udžbenici istorije / figurativni jezik / gramatička metafora / obrasci metonimijskih prenosa / textbook language / history textbooks / figurative language / grammatical metaphor / patterns of metonymic transferИзвор:
Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu, 2020, 11, 11, 29-50Издавач:
- Beograd : Fokus - Forum za interkulturnu komunikaciju
Институција/група
Filološki fakultet / Faculty of PhilologyTY - JOUR AU - Dinić-Marinković, Milica PY - 2020 UR - https://repff.fil.bg.ac.rs/handle/123456789/1357 AB - Osnovni ciljevi ovoga rada jesu izdvajanje i predstavljanje dominantnih formi figurativnog jezika koje se javljaju u udžbenicima istorije za osnovnu školu, potom njihova tipologizacija, i, na kraju, analiza njihove varijabilnosti. Izdvojena su dva dominantna tipa figurativnog jezika u analiziranim udžbenicima – gramatička metafora i metonimijski prenosi. U analizi gramatičke metafore primenjen je tranzitivni metod sistemske funkcionalne lingvsitike, dok su obrasci metonimijskih prenosa izdvojeni na osnovu izvornih entiteta koji su u analiziranim udžbenicima iskazani etnonimima, antroponimima i toponimima, kao i jedinicama opšteg leksikona koje označavaju lokaciju, državne institucije, društvene funkcije i titule. Ustanovljeno je da gramatički metaforične reprezentacije značenja formiraju postvaren diskurs, u kome događaji postaju stvari, a učesnici u događaju najčešće bivaju svedeni na okolnosti. Analiza varijabilnosti tipova figurativnog jezika pokazuje da je upotreba određenog tipa figure tematski zavisna, a ne, ili bar ne isključivo, osobina žanra, kao i da što smo na vremenskoj osi bliže našoj poziciji, to se sve manje ukazuje na odgovornost pojedinačnih aktera. Budući da je figurativni jezik i diskurzivno sredstvo kojim se kod adresata postiže željena reprezentacija određenog referenta ili događaja, rad pokreće i pitanje o tome kakva se slika sveta kod učenika formira reprezentovanjem istorijskih događaja i procesa na način na koji se to u analiziranim udžbenicima čini. AB - The main goal of the research presented in this paper is to identify and present the dominant forms of figurative language that appear in elementary school history textbooks. Also, the typology of identified forms of figurative language is carried out, as well as an analysis of the variability of their forms. Two dominant types of figurative language are distinguished in the analyzed textbooks – grammatical metaphor and metonymic transfer. The transitive method of Systemic Functional Linguistics is applied in the analysis of the grammatical metaphor. The patterns of metonymic transfer are excerpted based on their source entities which include: toponyms, ethnonyms and anthroponyms, so as general lexis which refers to location, place, institution, and social class or title. The findings are that grammatically metaphorical representations of meanings form a “thingy“ discourse, in which events become things, and participants and actors in processes are usually reduced to circumstances. Additionally, established patterns of metonymic transfer tend to hide human participants and actors. Also, as the examples presented in the paper show, more than one figure is usually present in a single clause. The analysis of the variability of the figurative language types shows that the use of a certain type of figure depends on theme, not exclusively on the genre. The research concludes that identified figurative language in analyzed textbooks supports an idea of (historical) determinism and representation of a world in which there are no real actors of (social) historical events and processes. Simultaneously, events and processes are represented as things or states, which develops a picture of reality with a determined state of affairs. This forms a gap between students and the reality represented in textbooks, while disabling empathy and the ability to form active relations to the events from our past. PB - Beograd : Fokus - Forum za interkulturnu komunikaciju T2 - Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu T1 - O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu T1 - On figurative language in elementary school history textbooks T1 - On figurative language in elementary school history textbooks EP - 50 IS - 11 SP - 29 VL - 11 DO - 10.18485/kkonline.2020.11.11.2 UR - conv_2008 ER -
@article{ author = "Dinić-Marinković, Milica", year = "2020", abstract = "Osnovni ciljevi ovoga rada jesu izdvajanje i predstavljanje dominantnih formi figurativnog jezika koje se javljaju u udžbenicima istorije za osnovnu školu, potom njihova tipologizacija, i, na kraju, analiza njihove varijabilnosti. Izdvojena su dva dominantna tipa figurativnog jezika u analiziranim udžbenicima – gramatička metafora i metonimijski prenosi. U analizi gramatičke metafore primenjen je tranzitivni metod sistemske funkcionalne lingvsitike, dok su obrasci metonimijskih prenosa izdvojeni na osnovu izvornih entiteta koji su u analiziranim udžbenicima iskazani etnonimima, antroponimima i toponimima, kao i jedinicama opšteg leksikona koje označavaju lokaciju, državne institucije, društvene funkcije i titule. Ustanovljeno je da gramatički metaforične reprezentacije značenja formiraju postvaren diskurs, u kome događaji postaju stvari, a učesnici u događaju najčešće bivaju svedeni na okolnosti. Analiza varijabilnosti tipova figurativnog jezika pokazuje da je upotreba određenog tipa figure tematski zavisna, a ne, ili bar ne isključivo, osobina žanra, kao i da što smo na vremenskoj osi bliže našoj poziciji, to se sve manje ukazuje na odgovornost pojedinačnih aktera. Budući da je figurativni jezik i diskurzivno sredstvo kojim se kod adresata postiže željena reprezentacija određenog referenta ili događaja, rad pokreće i pitanje o tome kakva se slika sveta kod učenika formira reprezentovanjem istorijskih događaja i procesa na način na koji se to u analiziranim udžbenicima čini., The main goal of the research presented in this paper is to identify and present the dominant forms of figurative language that appear in elementary school history textbooks. Also, the typology of identified forms of figurative language is carried out, as well as an analysis of the variability of their forms. Two dominant types of figurative language are distinguished in the analyzed textbooks – grammatical metaphor and metonymic transfer. The transitive method of Systemic Functional Linguistics is applied in the analysis of the grammatical metaphor. The patterns of metonymic transfer are excerpted based on their source entities which include: toponyms, ethnonyms and anthroponyms, so as general lexis which refers to location, place, institution, and social class or title. The findings are that grammatically metaphorical representations of meanings form a “thingy“ discourse, in which events become things, and participants and actors in processes are usually reduced to circumstances. Additionally, established patterns of metonymic transfer tend to hide human participants and actors. Also, as the examples presented in the paper show, more than one figure is usually present in a single clause. The analysis of the variability of the figurative language types shows that the use of a certain type of figure depends on theme, not exclusively on the genre. The research concludes that identified figurative language in analyzed textbooks supports an idea of (historical) determinism and representation of a world in which there are no real actors of (social) historical events and processes. Simultaneously, events and processes are represented as things or states, which develops a picture of reality with a determined state of affairs. This forms a gap between students and the reality represented in textbooks, while disabling empathy and the ability to form active relations to the events from our past.", publisher = "Beograd : Fokus - Forum za interkulturnu komunikaciju", journal = "Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu", title = "O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu, On figurative language in elementary school history textbooks, On figurative language in elementary school history textbooks", pages = "50-29", number = "11", volume = "11", doi = "10.18485/kkonline.2020.11.11.2", url = "conv_2008" }
Dinić-Marinković, M.. (2020). O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu. in Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu Beograd : Fokus - Forum za interkulturnu komunikaciju., 11(11), 29-50. https://doi.org/10.18485/kkonline.2020.11.11.2 conv_2008
Dinić-Marinković M. O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu. in Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu. 2020;11(11):29-50. doi:10.18485/kkonline.2020.11.11.2 conv_2008 .
Dinić-Marinković, Milica, "O figurativnom jeziku u udžbenicima istorije za osnovnu školu" in Komunikacija i kultura online: elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu, 11, no. 11 (2020):29-50, https://doi.org/10.18485/kkonline.2020.11.11.2 ., conv_2008 .