Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru
Oppozicija 'blesk' - 'bez bleska' kak osnova kategorizacii cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore
Апстракт
U ovom radu na primerima iz korpusa srpskih, ruskih i ukrajinskih folklornih tekstova sakupljenih u 19. veku obrazlaže se teza o tome da je funkcionisanje naziva za boje u slovenskom folkloru primarno uslovljeno antitezom ’sjajno’ -’bez sjaja’, što se kosi sa hipotezom Berlina i Keja o univerzalnoj kategorizaciji boja koja je zasnovana na postepenom izdvajanju pojedinih naziva iz opšteg kontinuuma organizovanog prema principu ’svetlo’ - ’tamno’. Kategorije ’sjajno’ i ’bez sjaja’ mogle su da sadrže iste nazive za boje, u zavisnosti od zastupljenosti u njima baznog kvaliteta sjaja. Elemente takve arhaične tipologije nalazimo u vertikalnom ili horizontalnom modelu sveta, gde se 'svoj' prostor obeležava nazivima za boje koji sadrže semu sjaja i obrnuto - 'tuđ' prostor je označen bojama sa potisnutim kvalitetom sjaja. Nazivi za boje koji prodiru u slovenski folklor iz drugih jezika nadograđuju arhaičan sistem zasnovan na konceptu sjaja. Na primeru pozajmljenih naziva za boje (rus. lazorevyj..., srp. mavi i rus. alyj, srp. alem) biće pokazan put adaptacije stranih naziva za boje u slovenskom folkloru. Istraživanje završava osvrt na nazive za boje u opisima nošnje i dlake životinja (konja) u slovenskom folkloru. Pod uticajem orijentalne kulture u srpskom folkloru zastupljeni su brojni pozajmljeni nazivi za boje koji ističu kolorističku iznijansiranost odeće i dlake, dok je funkcija autentičnih slovenskih naziva za boje -isticanje sjaja kao obeležja raskošne odeće i zdrave dlake životinja.
V dannoj rabote na primerah iz serbskogo, russkogo i ukrainskogo fol'klora prosleživaetsja process formirovanija semantičeskogo potenciala obščeslavjanskih cvetooboznačenij, a takže naimenovanij cvetov, zaimstvovannyh iz neslavjanskih jazykov. Analiz primerov podtverždaet ishodnuju gipotezu o tom, čto metaforičeskie ëkstenzii i simvolika cvetooboznačenij v slavjanskih narodnyh pesnjah zasnovany na arhaičeskom protivopostavlenii blestjaščego lišennomu bleska, čto skazalos' na dualizme interpretacii odnogo i togo že cveta, kotoryj možet otličat'sja kak položitel'noj, tak i otricatel'noj simvolikoj - v zavisimosti ot aktualizacii mifologičeskogo, obrjadnogo ili poëtičeskogo koda. Cvetooboznačenija, zaimstvovannye iz drugih jazykov, nadstraivajut arhaičeskuju slavjanskuju sistemu, zasnovannuju na koncepte bleska. Na primere cvetooboznačenij lazorevyj i alyj, v russkom fol'klore, i mavi, alem, v serbskom, raskryt mehanizm usvaivanija zaimstvovannyh cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore. ...Osoboe vnimanie otvoditsja analizu mifologem, v kotoryh cvetooboznačenie igraet važnuju rol' (mirovoe derevo, bel-gorjuč kamen', bela ryb'ica, sine more, zolotoj pesok, zolotoe jabloko, lazorevyj/alyj cvetok i t.p.).
Кључне речи:
ukrajinski / srpski / slika sveta / sjaj / ruski / nazivi za boje / kategorizacija / folklorИзвор:
Зборник Матице српске за славистику, 2012, 81, 7-40Издавач:
- Нови Сад : Матица српска
Институција/група
Filološki fakultet / Faculty of PhilologyTY - JOUR AU - Popović, Ljudmila PY - 2012 UR - https://repff.fil.bg.ac.rs/handle/123456789/745 AB - U ovom radu na primerima iz korpusa srpskih, ruskih i ukrajinskih folklornih tekstova sakupljenih u 19. veku obrazlaže se teza o tome da je funkcionisanje naziva za boje u slovenskom folkloru primarno uslovljeno antitezom ’sjajno’ -’bez sjaja’, što se kosi sa hipotezom Berlina i Keja o univerzalnoj kategorizaciji boja koja je zasnovana na postepenom izdvajanju pojedinih naziva iz opšteg kontinuuma organizovanog prema principu ’svetlo’ - ’tamno’. Kategorije ’sjajno’ i ’bez sjaja’ mogle su da sadrže iste nazive za boje, u zavisnosti od zastupljenosti u njima baznog kvaliteta sjaja. Elemente takve arhaične tipologije nalazimo u vertikalnom ili horizontalnom modelu sveta, gde se 'svoj' prostor obeležava nazivima za boje koji sadrže semu sjaja i obrnuto - 'tuđ' prostor je označen bojama sa potisnutim kvalitetom sjaja. Nazivi za boje koji prodiru u slovenski folklor iz drugih jezika nadograđuju arhaičan sistem zasnovan na konceptu sjaja. Na primeru pozajmljenih naziva za boje (rus. lazorevyj, srp. mavi i rus. alyj, srp. alem) biće pokazan put adaptacije stranih naziva za boje u slovenskom folkloru. Istraživanje završava osvrt na nazive za boje u opisima nošnje i dlake životinja (konja) u slovenskom folkloru. Pod uticajem orijentalne kulture u srpskom folkloru zastupljeni su brojni pozajmljeni nazivi za boje koji ističu kolorističku iznijansiranost odeće i dlake, dok je funkcija autentičnih slovenskih naziva za boje -isticanje sjaja kao obeležja raskošne odeće i zdrave dlake životinja. AB - V dannoj rabote na primerah iz serbskogo, russkogo i ukrainskogo fol'klora prosleživaetsja process formirovanija semantičeskogo potenciala obščeslavjanskih cvetooboznačenij, a takže naimenovanij cvetov, zaimstvovannyh iz neslavjanskih jazykov. Analiz primerov podtverždaet ishodnuju gipotezu o tom, čto metaforičeskie ëkstenzii i simvolika cvetooboznačenij v slavjanskih narodnyh pesnjah zasnovany na arhaičeskom protivopostavlenii blestjaščego lišennomu bleska, čto skazalos' na dualizme interpretacii odnogo i togo že cveta, kotoryj možet otličat'sja kak položitel'noj, tak i otricatel'noj simvolikoj - v zavisimosti ot aktualizacii mifologičeskogo, obrjadnogo ili poëtičeskogo koda. Cvetooboznačenija, zaimstvovannye iz drugih jazykov, nadstraivajut arhaičeskuju slavjanskuju sistemu, zasnovannuju na koncepte bleska. Na primere cvetooboznačenij lazorevyj i alyj, v russkom fol'klore, i mavi, alem, v serbskom, raskryt mehanizm usvaivanija zaimstvovannyh cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore. Osoboe vnimanie otvoditsja analizu mifologem, v kotoryh cvetooboznačenie igraet važnuju rol' (mirovoe derevo, bel-gorjuč kamen', bela ryb'ica, sine more, zolotoj pesok, zolotoe jabloko, lazorevyj/alyj cvetok i t.p.). PB - Нови Сад : Матица српска T2 - Зборник Матице српске за славистику T1 - Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru T1 - Oppozicija 'blesk' - 'bez bleska' kak osnova kategorizacii cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore EP - 40 IS - 81 SP - 7 UR - conv_539 ER -
@article{ author = "Popović, Ljudmila", year = "2012", abstract = "U ovom radu na primerima iz korpusa srpskih, ruskih i ukrajinskih folklornih tekstova sakupljenih u 19. veku obrazlaže se teza o tome da je funkcionisanje naziva za boje u slovenskom folkloru primarno uslovljeno antitezom ’sjajno’ -’bez sjaja’, što se kosi sa hipotezom Berlina i Keja o univerzalnoj kategorizaciji boja koja je zasnovana na postepenom izdvajanju pojedinih naziva iz opšteg kontinuuma organizovanog prema principu ’svetlo’ - ’tamno’. Kategorije ’sjajno’ i ’bez sjaja’ mogle su da sadrže iste nazive za boje, u zavisnosti od zastupljenosti u njima baznog kvaliteta sjaja. Elemente takve arhaične tipologije nalazimo u vertikalnom ili horizontalnom modelu sveta, gde se 'svoj' prostor obeležava nazivima za boje koji sadrže semu sjaja i obrnuto - 'tuđ' prostor je označen bojama sa potisnutim kvalitetom sjaja. Nazivi za boje koji prodiru u slovenski folklor iz drugih jezika nadograđuju arhaičan sistem zasnovan na konceptu sjaja. Na primeru pozajmljenih naziva za boje (rus. lazorevyj, srp. mavi i rus. alyj, srp. alem) biće pokazan put adaptacije stranih naziva za boje u slovenskom folkloru. Istraživanje završava osvrt na nazive za boje u opisima nošnje i dlake životinja (konja) u slovenskom folkloru. Pod uticajem orijentalne kulture u srpskom folkloru zastupljeni su brojni pozajmljeni nazivi za boje koji ističu kolorističku iznijansiranost odeće i dlake, dok je funkcija autentičnih slovenskih naziva za boje -isticanje sjaja kao obeležja raskošne odeće i zdrave dlake životinja., V dannoj rabote na primerah iz serbskogo, russkogo i ukrainskogo fol'klora prosleživaetsja process formirovanija semantičeskogo potenciala obščeslavjanskih cvetooboznačenij, a takže naimenovanij cvetov, zaimstvovannyh iz neslavjanskih jazykov. Analiz primerov podtverždaet ishodnuju gipotezu o tom, čto metaforičeskie ëkstenzii i simvolika cvetooboznačenij v slavjanskih narodnyh pesnjah zasnovany na arhaičeskom protivopostavlenii blestjaščego lišennomu bleska, čto skazalos' na dualizme interpretacii odnogo i togo že cveta, kotoryj možet otličat'sja kak položitel'noj, tak i otricatel'noj simvolikoj - v zavisimosti ot aktualizacii mifologičeskogo, obrjadnogo ili poëtičeskogo koda. Cvetooboznačenija, zaimstvovannye iz drugih jazykov, nadstraivajut arhaičeskuju slavjanskuju sistemu, zasnovannuju na koncepte bleska. Na primere cvetooboznačenij lazorevyj i alyj, v russkom fol'klore, i mavi, alem, v serbskom, raskryt mehanizm usvaivanija zaimstvovannyh cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore. Osoboe vnimanie otvoditsja analizu mifologem, v kotoryh cvetooboznačenie igraet važnuju rol' (mirovoe derevo, bel-gorjuč kamen', bela ryb'ica, sine more, zolotoj pesok, zolotoe jabloko, lazorevyj/alyj cvetok i t.p.).", publisher = "Нови Сад : Матица српска", journal = "Зборник Матице српске за славистику", title = "Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru, Oppozicija 'blesk' - 'bez bleska' kak osnova kategorizacii cvetooboznačenij v slavjanskom fol'klore", pages = "40-7", number = "81", url = "conv_539" }
Popović, L.. (2012). Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru. in Зборник Матице српске за славистику Нови Сад : Матица српска.(81), 7-40. conv_539
Popović L. Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru. in Зборник Матице српске за славистику. 2012;(81):7-40. conv_539 .
Popović, Ljudmila, "Opozicija 'sjajno' - 'bez sjaja' kao osnova kategorizacije naziva za boje u slovenskom folkloru" in Зборник Матице српске за славистику, no. 81 (2012):7-40, conv_539 .